Prije nešto manje od dva tjedna 12 hrvatskih inovatora i poduzetnika odabrano je za sudjelovanje u drugoj godini specijaliziranog programa podrške – Get Started in Health Innovation. Program je pokrenut s ciljem podupiranja start-up timova koji imaju ideju za unaprjeđenje zdravstva i zdravstvenog sustava te pružanja kliničke skrbi od strane Sveučilišta u Zagrebu (EIT Health Hub) i Lean Startup Hrvatske.
S obzirom na nedostatak sličnih programa koje će podržati zdravstvene inovatore u Hrvatskoj i tržište koje višestruko raste, program se činio kao rješenje na ove izazove i potrebe.
Program je već postigao značajne rezultate te se može pohvaliti sljedećim brojkama:
- 12 timova
- 44 članice i člana tima
- 50% ženskih članova tima
Važnost provođenja ovog programa prepoznali su AstraZeneca te Selvita koji su se pridružili kao partneri programa, što stvara odličnu sinergiju između farmaceutske industrije, biotehnologije i timova koji su spremni preoblikovati zdravstvenu industriju.
Jedan od 12 timova je i Satellitome o kojem više slijedi u nastavku.
SATELLITOME je R&D startup koji se od 1999. godine vizionarski bavi razvojem kompjutorskih modela za vizualnu analizu i mapiranje visoko repetitivnih sekvenci DNA. Te sekvence su tek od nedavno od velikog interesa u biologiji i medicini. SATELLITOME se također bavi i razvojem strategija za izradu multimedijalne baze repetitivnih DNA, kao i multimedijalnih edukativnih modela koji mogu olakšati razumjevanje ovih izuzetno heterogenih i kompleksnih sekvenci DNA.
Osnivačica SATELLITOMA, koji je trenutno u fazi odabira ostalih članova tima, je molekularna biologinja Dr. sci. Sonja Durajlija Žinić. Sonja je pionir u razvoju strategija i modela za integrativnu kompjutorsku vizualnu analizu i mapiranje repetitivnih satelitskih i transpozonskih DNA, ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu.
Raznovrsne repetitvne sekvence čine više od 55% ljudskog genoma. Takozvani eldorado za visoko repetitivne DNA sekvence su heterokromatinske regije kromosoma koje se po svojim karakteristikama uvelike razlikuju od eukromatinskih područja u kojima su pretežito smješteni geni. Prvenstveno su to (peri)centromerna i (sub)telomerna područja kromosoma koje uglavnom čine ekstremno dugi nizovi satelitskih DNA i u manjoj mjeri transpozonske DNA. Vodeći znanstvenici iz područja su desetljećima opisivali ove regije koristeći izraze poput: misterij, enigma, tamna tvar, crne rupe, crne kutije, pazli, labirinti i slično.
Glavni problem u području je nedostatak integrativnih mapa visoke rezolucije koje bi omogućile bolje razumjevanje veze između primarne strukture i funkcije ovih sekvenci, kao i veze između njihovih različitih strukturalnih varijanti i različitih bolesti. Jedan od razloga nedostatka adekvatnih mapa je bio taj što su eksperimentalne metode davale samo grube rezultate. Drugi razlog je bio taj što je te sekvence bilo tehnički nemoguće asemblirati i precizno sekvencionirati sve do prošle godine. Usprkos nerazumjevanju spomenute veze, do sada su eksperimentalno dokazane brojne izuzetno važne funkcije ovih sekvenci. Između ostalih to su uloga u diobi stanica, starenju, odgovoru na stres, regulaciji gena, evoluciji genoma i nastanku novih vrsta organizama. Konačna dostupnost cjelovitih i točnih sekvenci visoko repetitivnih područja kromosoma od 2022. zahvaljujući konzorciju T2T, smatra se početkom nove ere u genomici koja će imati jak i dugoročan utjecaj na fundamentalna i primjenjena istraživanja u biologiji i medicini.
Na ideju izrade mapa visoke rezolucije kompjutorskom višebojnom vizualizacijom organizacijskih obrazaca u visoko repetitivnim područjima genoma direktno iz DNA sekvence, Sonja je došla u vrijeme izrade svog doktorata na Institutu Ruđer Bošković (IRB), kada se suočavala sa brojnim artefaktima eksperimentalnih metoda za mapiranje tih područja kromosoma. Svoje strateške planove i kompjuterske modele Sonja je počela razvijati odmah po završetku doktorata 1999. godine u okviru samoosmišljenog postdoktorata u laboratoriju Prof. Dr. Sci. Vere Gamulin na IRB-u.
Kompjutorski model “SitaRam” koji je Sonja razvila 2002. g. za izradu integrativnih i visoko informativnih mapa je tek sada aktualan s nedavnim pokretanjem “Pangenome” projekta. Navedeni model je između ostalog komplementaran za: 1. vizualizaciju strukturalne varijabilnosti među individuama za potrebe različitih fundamentalnih i primjenjenih komparativnih analiza koje imaju za cilj razumjevanje veze izmedju odredjene strukturalne varijante i njene povezanosti s određenom funkcijom, fenotipom ili nekim patološkim stanjem, 2. razvoj inovativnih dijagnostičkih metoda, 3. korištenje u izradi vizualnih materijala za nove udžbenike iz biologije i medicine.
Sada, ovaj tim započinje svoje putovanje prema uspjehu u inovacijama u zdravstvu, spreman preoblikovati industriju i donijeti pozitivne promjene. Želimo im puno sreće u nastavku programa i daljnjem poslovnom razvoju!
Sve one koji su propustili prijaviti se na ovaj program te žele pratiti poduzetnički put ovih timova, pozivamo da prate naše društvene mreže Linkedin, Facebook i Instagram.
P.S. Više poduzetničkih znanja, vještina i prilika šaljemo u našim newsletterima, na koje se možeš prijaviti ovdje.
Priliku za karijeru te otvorene pozicije uvijek možeš pogledati na TeamUp webu.
